{"id":917,"date":"2023-09-01T11:19:05","date_gmt":"2023-09-01T11:19:05","guid":{"rendered":"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/zkz\/?p=917"},"modified":"2023-09-08T13:04:08","modified_gmt":"2023-09-08T13:04:08","slug":"karizma-zkz-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zkz.hr\/?p=917","title":{"rendered":"Karizma ZK\u017d-a"},"content":{"rendered":"

Karizma ZK\u017d-a<\/h1>\n
(revidirano u prosincu 2001)<\/pre>\n
Predgovor<\/h2>\n
Pojam \u00abKarizma\u00bb, \u00abkarizmatski\u00bb najbolje \u0107emo shvatiti, ako \u010ditamo Mk 3, 20,21: \u00abI do\u0111e Isus u ku\u0107u. Opet se skupi toliko mno\u0161tvo da nisu mogli ni jesti. \u010cuv\u0161i to, do\u0111o\u0161e njegovi da ga obuzdaju jer se govorilo: `Izvan sebe je!` U tom trenutku Isus je dopustio da ga ponese Duh Bo\u017eji kojim je pomazan, Duh Ljubavi kojim je htio zahvatiti i svoje slu\u0161atelje. O\u010dito da oni koji su Isusa promatrali tjelesnim o\u010dima i razmi\u0161ljali ljudskim na\u010dinom nisu mogli shvatiti o \u010demu se radi. Misliti i djelovati \u00abkarizmatski\u00bb zna\u010di misliti i djelovati onim Duhom kojim je Bog nadahnuo Isusa, pojedine duhovne vo\u0111e i kojim nadahnjuje pojedine, skupine, zajednice.<\/p>\n
Dokument \u00abKarizma ZK\u017d-a\u00bb po\u010dinje svoje izlaganje promatranjem ZK\u017d-ovca kao osobe. Jednostavno stoga \u0161to se Bog obi\u010dno slu\u017ei nadahnutim pojedincima da obnovi skupine, narod, svijet. Podsjetimo se na velike patrijarhe i proroke: Nou, Abrahama, Mojsija, proroka Iliju, Samuela, Jonu\u2026Isusa Spasitelja koji govori: \u00abNa meni je Duh Gospodnji, jer me pomaza\u00bb (Lk 4,18). Prisjetimo se utemeljitelja pojedinih redovni\u010dkih zajednica i njihovih karizama. Ignacijanska karizma nam je svima dobro poznata iz duhovnih vje\u017ebi: U svemu tra\u017eiti i na\u0107i Boga!<\/p>\n
S druge strane karizma pojedine skupine, zajednice ne mo\u017ee se druk\u010dije o\u010ditovati, nego samo kroz pojedince koji dopuste da ih zahvati i nosi karizma zajednice.<\/p>\n
Vodstvo Duha Svetog tijekom povijesti ZK\u017d-a pokazuje da je ZK\u017d ba\u0161tinio karizmu sv. Ignacija i karizmu Dru\u017ebe Isusove koju je sv. Ignacije osnovao i kojoj je ostavio u ba\u0161tinu svoju karizmu.<\/p>\n
Kako najkra\u0107e opisati ovu karizmu? ZK\u017d-eovac je osoba koja pripada Crkvi, zajednici otkupljenih, \u00abSakramentu spasenja\u00bb. Svaki ZK\u017d-eovac je svjestan da ima udjela u Isusovom poslanju: \u00abKao \u0161to je Otac poslao mene, tkao i ja \u0161aljem Vas!\u00bb Svjestan je da sve \u0161to jest i \u0161to ima, svoju osobu i sve darove kojim ga je Bog obdario treba upotrijebiti u slu\u017ebi Isusa, jedinog Spasitelja svijeta. Da je, prema Ignacijevim rije\u010dima, \u00abu slu\u017ebi Krista Kralja\u00bb. ZK\u017d-eovac, ako je ve\u0107 u odre\u0111enom stale\u017eu, tako \u0107e djelovati da u okviru tog stale\u017ea u\u010dini najvi\u0161e za Isusa Krista i spasenje drugih. Onaj koji je jo\u0161 u stadiju odabira, gledat \u0107e odabrati takav stale\u017e ili zvanje gdje \u0107e mo\u0107i najvi\u0161e u\u010diniti za Krista, Crkvu, Kraljevstvo Bo\u017eje, spasenje svijeta.<\/p>\n
Da bi to mogao ostvariti poslu\u017eit \u0107e se onim sredstvima i pomagalima \u0161to mu ih daje Ignacijanska karizma. Prije svega najsna\u017enijim karizmatskim pomagalom: Duhovnim vje\u017ebama: Dopustiv\u0161i da ga pro\u017eima i vodi duh Duhovnih vje\u017ebi susrest \u0107e se s Neizmjernim Bogom kao sa svojim neizrecivo dobrim Ocem. Obuhva\u0107en tom temeljnom istinom kr\u0161\u0107anske vjere sebe \u0107e do\u017eivjeti kao neizrecivo ljubljeno dijete Bo\u017eje, izabranika Bo\u017ejega, miljenika Bo\u017ejega. U tom silnom Bo\u017ejem svjetlu prepoznat \u0107e sebe kao jako nesavr\u0161enoga, gre\u0161noga, udaljenog od Boga. \u00abZgrozit \u0107e se nad sobom\u00bb i takav do\u0107i pred Isusa raspetoga koji \u0107e ga oprati svojom krvlju. Tada \u0107e se, otkupljen Isusovom krvlju, zagledati u Isusa i prepoznati najdjelotvorniji na\u010din kako \u0107e se predati Isusu i slu\u017eiti mu. Pri tom Marija koju mu je Isus dao kao Majku bit \u0107e mu nadahnu\u0107e, za\u0161tita i pomo\u0107. Poznavaju\u0107i svoju narav i sklonost da se umori, zalijeni, da stane, trudit \u0107e se i\u0107i u suprotnom smjeru, \u00abprotiv struje\u00bb, raditi protivno \u00abagere contra\u00bb svojoj naravi sklonoj povla\u010diti se u svoju sebi\u010dnost, svjestan da mo\u017ee ovog trena u\u010diniti jo\u0161 ne\u0161to malo vi\u0161e, malo bolje, malo velikodu\u0161nije, \u00abmagis\u00bb. Svjestan Isusovih rije\u010di da samo onda ostvarujemo svoj \u017eivot kada ga dajemo drugima postaje \u00ab\u010dovjek za druge\u00bb. Svjestan da pripada Misti\u010dnom tijelu Kristovu \u2013 Crkvi u\u017eivljava se u stanje, \u017eelje, potrebe lokalne Crkve i djeluje u njoj kao njezina produ\u017eena ruka. Misle\u0107i na Isusovu opomenu: Bdijte i molite, nastojat \u0107e uvijek po molitvi biti povezan s Bogom, \u00abuvijek \u0107e moliti i nikada ne prestati\u00bb. Svakodnevno op\u0107e i posebno ispitivanje savjesti neprestano \u0107e uskla\u0111ivati njegovu volju s Voljom Bo\u017ejom. Bit \u0107e mu putokaz na Bo\u017ejem putu prema vje\u010dnom Cilju. A osobno i zajedni\u010dko razlu\u010divanje duhova pomo\u0107i \u0107e mu da prepozna \u0161to u pojedinom trenutku, poslu, odnosu, planiranju treba u\u010diniti, \u0161to je \u00abna ve\u0107u slavu Bo\u017eju\u00bb.<\/p>\n
Tako \u0107e postajati sve svjesniji da je poslan od Krista, Crkve, Zajednice kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. I tako \u0107e njegovo aktivno, djelotvorno poslanje biti sve plodnije i po njemu \u0107e se nastavljati Kristovo djelo spasenja svijet.<\/p>\n
p. Slavko Pavin<\/p>\n
Uvod<\/h2>\n
 <\/p>\n
Zajednica kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota me\u0111unarodno je udru\u017eenje kr\u0161\u0107ana: mu\u0161karaca i \u017eena, odraslih i mladih, svih dru\u0161tvenih stale\u017ea koji \u017eele izbli\u017eega nasljedovati Isusa Krista i sura\u0111ivati s njim na izgradnji kraljevstva Bo\u017ejega. \u010clanovi ZK\u017d-a tvore manje skupine, dijelove ve\u0107ih zajednica, organiziranih na regionalnoj i nacionalnoj razini, a svi oni zajedno tvore JEDNU Svjetsku zajednicu<\/em>. ZK\u017d je prisutan na svih pet kontinenata, u gotovo 60 zemalja svijeta.<\/p>\n
 <\/p>\n
Uvjereni smo da ZK\u017d mo\u017ee mnogo toga ponuditi Crkvi i dru\u0161tvu u kojem \u017eivimo. Uloga Marijinih kongregacija u formiranju laika, radi slu\u017eenja kraljevstvu Bo\u017ejemu, tijekom razdoblja duljeg od 400 godina, dragocjena je ba\u0161tina ZK\u017d-a. Me\u0111utim, Zajednica kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota nije bila samo neko novo ime dano Marijinoj kongregaciji 1967. godine. Prema rije\u010dima oca Paulussena, ZK\u017d je predstavljao preporod pokreta<\/em>, gotovo nov po\u010detak<\/em>.<\/p>\n
 <\/p>\n
Nov identitet ZK\u017d-a izra\u017een je Op\u0107im na\u010delima<\/em>, odobrenima 1971. i revidiranima 1990. godine. Me\u0111utim, od samoga po\u010detka osje\u0107ali smo nu\u017enim dopuniti ovaj temeljni tekst i drugim dokumentima koji su izri\u010ditije izra\u017eavali proces formiranja svojstven ZK\u017d-u.<\/p>\n
 <\/p>\n
Godine 1982. Svjetska zajednica prezentirala je Survey<\/em> kao klju\u010dni dokument za davanje smjernica ZK\u017d formaciji. Danas, iako prera\u0111en, Survey<\/em> ostaje mjerodavan za svaku analizu i opis rasta ZK\u017d-a, upotrijebljenih sredstava i doprinosa razli\u010ditih uloga u svakoj fazi njezina rasta.<\/p>\n
 <\/p>\n
Usprkos tome, postoji potreba za jasnijom prezentacijom poziva na\u0161ih laika koji \u0107e obogatiti planove formacije na\u0161ih nacionalnih zajednica i oja\u010dati jedinstvo Svjetske zajednice. Svjetska skup\u0161tina u Hong Kongu 1994. godine bila je posebice svjesna ovakve potrebe te je preporu\u010dila primjenu formacijskih planova (po\u010detnih i nastavnih) prema specifi\u010dnim kriterijima.<\/p>\n
 <\/p>\n
Prvi korak bio je da je me\u0111unarodna radna skupina sastavila kratak dokument Kriteriji za ZK\u017d formaciju (Criteria for CLC Formation<\/em>). Prva verzija dokumenta bila je prera\u0111ena u svjetlu me\u0111unarodnih skupova<\/em> isusovaca i ZK\u017d-a<\/em> koji su odr\u017eavani u Europi, Africi i Latinskoj Americi u razdoblju izme\u0111u 1995. i 1996. godine.[1]<\/sup><\/a> U prosincu 1996. ovo je objavljeno kao dopuna Progressiju<\/em> (br. 45\u201346) tako da su ga nacionalne zajednice mogle isku\u0161ati i upotrijebiti kao radni dokument u svojim pripremama za idu\u0107u Svjetsku skup\u0161tinu u Brazilu.<\/p>\n
 <\/p>\n
Tijekom 1997. ExCo[2]<\/sup><\/a> je primio komentare i prijedloge u svezi s ovim dokumentom. Pomo\u0107u ovih priloga skupina stru\u010dnjaka ga je dovr\u0161ila, ujedna\u010dila mu stil i uobli\u010dila ga u sada\u0161nju verziju. Tako ga iznova nudimo Svjetskoj zajednici kao vrijede\u0107i izraz na\u0161ega obilje\u017eja \u2013 ignacijanske karizme. Vode\u0107i ra\u010duna o toliko mnogo raznovrsnih kultura, osje\u0107ali smo prikladnim ostaviti tekst kao “radni dokument” sposoban da obogati i da bude oboga\u0107en formacijskim programima i iskustvima svake nacionalne zajednice. Tragaju\u0107i za ve\u0107om vjerno\u0161\u0107u na\u0161oj karizmi, nije nam se \u010dinilo uputnim pristupiti i formalnoj ratifikaciji teksta na Svjetskoj skup\u0161tini u Brazilu.<\/p>\n
 <\/p>\n
Ove su smjernice napisane za voditelje skupina, pomo\u0107nike i za osobe odgovorne za formiranje ZK\u017d-a. Njihovo ve\u0107e iskustvo i znanje o na\u010dinu \u017eivljenja ovakve zajednice olak\u0161at \u0107e svakoj nacionalnoj zajednici prilagodbu sadr\u017eaja ovoga dokumenta etapama rasta njezinih \u010dlanova.<\/p>\n
 <\/p>\n
Dokument se sastoji od dva dijela:<\/p>\n
 <\/p>\n
    \n
  1.  Kriteriji za ZK\u017d formaciju, i <\/strong><\/li>\n
  2.  Proces rasta ZK\u017d-a i Dodaci.<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
     <\/p>\n
    Radi boljega razumijevanja i kori\u0161tenja dokumenta predla\u017eemo sljede\u0107a rje\u0161enja za tuma\u010denje:<\/em><\/p>\n
     <\/p>\n
    Osobna dimenzija ignacijanskoga procesa formacije <\/strong><\/h2>\n
    (poziv \u010dovjeku)<\/strong><\/p>\n
     <\/p>\n
    Sv. Ignacije \u010dvrsto je vjerovao da je svako stvorenje izvorno i jedinstveno djelo Stvoritelja. Svaka osoba stvorena na sliku i priliku Bo\u017eju slobodno mu mo\u017ee uzvratiti ljubav. Ovi kriteriji formacije poma\u017eu nam da me\u0111u onima koji su odabrali ZK\u017d kao na\u010din svojega \u017eivljenja prepoznamo u kojoj se fazi osobnoga rasta nalaze i koji put i na\u010din svojega formiranja trebaju slijediti. Do sada je, u bogatoj povijesti ZK\u017d-a, naglasak uglavnom bio na zajednici.<\/p>\n
     <\/p>\n
    Dakle, ne gube\u0107i nimalo od takva bogatstva, radi se o na\u010dinu gledanja na osobu <\/em>sa sposobno\u0161\u0107u za poha\u0111anje ‘\u0161kole’ duhovnih vje\u017eba i \u017eivljenju na na\u010din svojstven ZK\u017d-u. Ignacijanska pedagogija obra\u0107a se svakome i poma\u017ee svakome da ulo\u017ei sve ono \u0161to on\/ona jest i ima za slu\u017eenje kraljevstvu nebeskom. U svrhu postizanja toga cilja svatko je pozvan \u017eivjeti u stavu raspolo\u017eivosti, uvijek spreman preispitati svoj osobni na\u010din djelovanja i razmi\u0161ljanja, istodobno nastoje\u0107i stalno integrirati iskustvo<\/em>, refleksiju i djelovanje[3]<\/strong><\/sup><\/a><\/em>. Da bi bio vjeran takvu procesu formacije, ZK\u017d \u017eeli formirati mu\u0161karce i \u017eene koji se dragovoljno nude Gospodinu i Crkvi, spremne slu\u017eiti kamo god ih po\u0161alju. Ovi kriteriji <\/em>sa\u010dinjavaju pozive na taj proces formacije.<\/p>\n
    <\/h1>\n
    Dar Duha Svetoga tijekom povijesti ZK\u017d-a<\/h2>\n
     <\/p>\n
    Pod vodstvom Gospodina i njegova Duha formiranje ZK\u017d-a postupno je ozakonjeno razli\u010ditim dokumentima: onima Svjetske skup\u0161tine, Survey<\/em>, revidiranim Op\u0107im na\u010delima<\/em> i u brojnim formacijskim planovima i programima. Ovi kriteriji<\/em> oblikuju drugu stranicu povijesti Gospodinove nazo\u010dnosti i djelovanja[4]<\/sup><\/a>. Stoga ih ne bi trebalo smatrati dopunskima, nego skromnim poku\u0161ajem sa\u017eimanja najsuvremenijih milosti koje su obilje\u017eile na\u0161 put i koje su nas odvele korak dalje prema potpunu \u017eivljenju karizme ZK\u017d-a.<\/p>\n
     <\/p>\n
    Dioni\u0161tvo u zajedni\u010dkoj ba\u0161tini<\/h2>\n
     <\/p>\n
    Povijest ZK\u017d-a ispisana Duhom neodvojiva je od povijesti njezina apostolskog povezivanja s Dru\u017ebom Isusovom i svim drugim vjerskim zajednicama ignacijanskoga nadahnu\u0107a, radi ve\u0107ega slu\u017eenja i slave Bo\u017eje. Ova suradnja izme\u0111u ZK\u017d-a i Dru\u017ebe Isusove s vremenom je sve vi\u0161e rasla.<\/p>\n
     <\/p>\n
    Tako nakon 34. op\u0107e kongregacije Dru\u017ebe Isusove[5]<\/sup><\/a> ova suradnja mo\u017ee oja\u010dati zahvaljuju\u0107i preporuci Dru\u017ebe, osnivanjem ignacijanske apostolske mre\u017ee<\/em> radi pove\u0107anja broja sudionika i institucija u slu\u017ebi Kristova poslanja.<\/p>\n
     <\/p>\n
    Ove dokumente<\/em> treba \u010ditati i provoditi u praksi u svjetlu ove suradnje. Oni su namijenjeni svima uklju\u010denima u formaciju ZK\u017d-a, a mnogi me\u0111u njima su isusovci. Dijelimo s njima zajedni\u010dku ba\u0161tinu duhovnih vje\u017eba, bogatstvo dugotrajne tradicije i \u017eelju da se obve\u017eemo na poslanje, slu\u017eenjem drugima.<\/p>\n
    <\/h3>\n
    KRITERIJI ZA FORMACIJU ZK\u017d-A<\/h2>\n
     <\/p>\n
      \n
    1. Nakana ovoga dokumenta jest opisati posebnost karizme ZK\u017d-a.<\/li>\n<\/ol>\n
      Ona predstavlja osobit poziv unutar Crkve na koji njezini \u010dlanovi odgovaraju sa \u017eivotnim predanjem. Takav pristup izra\u017eava jednostavnost i bogatstvo ove karizme skre\u0107u\u0107i pozornost na njezine povijesne korijene i na kasnija oboga\u0107enja. On se nipo\u0161to ne smatra iscrpnim prikazom predmeta ili preispitivanjem svih njegovih aspekata.<\/p>\n
       <\/p>\n
        \n
      1. Ovakvo predstavljanje temelji se na iskustvu nacionalnih zajednica, me\u0111utim, na\u0161 pristup ide i znatno dalje od onoga \u0161to se zapravo \u017eivi u ovoj ili onoj zajednici. Poziv u ZK\u017d i njegova karizma ideal su i izazov svima nama. Svakako da su prilozi veoma iskusnih ZK\u017d-ovaca nu\u017eni da bi se prijedlozi mogli ostvarivati u svakoj nacionalnoj zajednici. Me\u0111utim, svi mi tako\u0111er moramo nastaviti raditi ne\u0161tedimice na zadatku obnove, prema na\u0161oj karizmi, u na\u0161emu osobnom \u017eivotu i u \u017eivotu na\u0161e Zajednice.<\/li>\n<\/ol>\n
         <\/p>\n
        A. TRA\u017dENJE I NALA\u017dENJE SVOGA POZIVA U CRKVI<\/h1>\n
        I. ZK\u017d-ovac kao OSOBA<\/h3>\n
         Osobni poziv<\/em><\/strong><\/h4>\n
          \n
        1. Nadamo se da \u0107e svi \u010dlanovi ZK\u017d-a sudjelovati u Kristovu poslanju prema svomu vlastitom pozivu u Crkvi. “Na\u0161a zajednica sastavljena je od kr\u0161\u0107ana: mu\u0161karaca i \u017eena, odraslih i mladih, svih dru\u0161tvenih polo\u017eaja, koji \u017eele izbli\u017eega nasljedovati Isusa Krista te sura\u0111ivati s njim u izgradnji kraljevstva Bo\u017ejeg, prepoznav\u0161i Zajednicu kr\u0161\u0107anskog \u017eivota kao svoj posebni poziv unutar Crkve” (ON 4).[6]<\/sup><\/a><\/li>\n
        2. Osnova formacije ZK\u017d-a i obnove jest vrijednost svake osobe <\/em>i uvjerenje da svatko ima bo\u017eanski poziv <\/em>koji obuhva\u0107a sve dimenzije postojanja te osobe. Bog zove svakoga. Bog uzima inicijativu, no po\u0161tuje na\u0161u osobnu slobodu. Svaki pojedinac otkriva ovaj poziv slu\u0161anjem i prihva\u0107anjem Bo\u017ejih \u017eelja. Ovaj Bo\u017eji poziv osoban je poziv koji se otkriva u na\u0161im najdubljim stremljenjima i na\u0161im najvjerodostojnijim \u017eeljama. Na\u0161 slobodan odgovor na Bo\u017eji poziv daje zna\u010denje i dostojanstvo na\u0161emu postojanju.<\/li>\n<\/ol>\n
           <\/p>\n
            \n
          1. Shva\u0107anje na\u0161ega osobnog, obiteljskog i dru\u0161tvenog \u017eivota i rada kao odgovor na Gospodinov poziv osloba\u0111a nas svake sklonosti da se fatalisti\u010dki prepustimo situacijama u kojima se nalazimo. Jednako tako potaknuti smo reagirati protiv takva konformizma koji nam nastoji nametnuti takvo stanje i stil \u017eivljenja.<\/li>\n<\/ol>\n
             <\/p>\n
              \n
            1. Svaka osoba nalazi u svomu vlastitom pozivu konkretan na\u010din \u017eivljenja sveop\u0107eg poziva <\/em>u ljudskoj obitelji, poziva na zajedni\u0161tvo s Ocem posredovanjem Sina u Duhu ljubavi. U ispunjenju svoga poslanja i odgovaraju\u0107i s ljubavlju na Gospodinov poziv, pojedinac postupno ispunjava svoju sudbinu razvoja puna zajedni\u0161tva s Bogom i s ljudskom obitelji.<\/li>\n<\/ol>\n
               <\/p>\n
                \n
              1. U ovom dokumentu ZK\u017d je predstavljen kao osobit poziv unutar Crkve. Me\u0111utim, ovaj se poziv mo\u017ee shvatiti samo u svjetlu temeljnoga poziva svim kr\u0161\u0107anima.<\/li>\n<\/ol>\n
                \u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n
                Kr\u0161\u0107anski poziv<\/h4>\n
                  \n
                1. Kr\u0161\u0107anski \u017eivot odgovor je na Isusov poziv da ga slijedimo i prepustimo se da nas njegov duh preobrazi. Takav je naum Oca koji nas je predodredio u Kristu[7]<\/sup><\/a>. Krist nas poziva da ga nasljedujemo, po milosti Duha Svetoga, dijele\u0107i s njim iste one osje\u0107aje i stavove kakve je i on imao u trenucima svoga \u017eivota i smrti, izlo\u017eene u Bla\u017eenstvima[8]<\/sup><\/a>, tako da i mi mo\u017eemo prije\u0107i iz smrti u istinski \u017eivot[9]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n
                   <\/p>\n
                    \n
                  1. Gospodin nas poziva na prisnost s njim[10]<\/sup><\/a> i na suradnju u njegovu poslanju navije\u0161tanja Radosne vijesti i promicanja kraljevstva Bo\u017ejega[11]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n
                     <\/p>\n
                      \n
                    1. Odgovaramo na ovaj Gospodinov poziv u vjeri primaju\u0107i s dobrodo\u0161licom njegovu Rije\u010d i dar njegova Duha kojim nas Otac posve\u0107uje za poslanje Krista, sve\u0107enika, proroka i kralja. Kr\u0161tenje je sakramentalni znak ovoga utjelovljenja unutar tijela Kristova \u2013 Crkve \u2013 zajednice njegovih sljedbenika.<\/li>\n<\/ol>\n
                       <\/p>\n
                        \n
                      1. Mi prepoznajemo Bo\u017eji poziv putem razvoja na\u0161ih osobnih darova i okolnosti na\u0161e osobne i dru\u0161tvene povijesti u kojoj aktivno sudjelujemo.<\/li>\n<\/ol>\n
                         <\/p>\n
                          \n
                        1. Kr\u0161\u0107anski poziv jest poziv na preusmjerenje <\/em>cjelokupnoga na\u0161eg \u017eivota postavljanjem Isusa u njegovo sredi\u0161te. Kr\u0161\u0107anski poziv nas nadahnjuje na odabir novoga na\u010dina \u017eivljenja, na snagu za ustrajanjem i na radost navije\u0161tanja Radosne vijesti siromasima[12]<\/sup><\/a>, da ljubimo i opra\u0161tamo.<\/li>\n<\/ol>\n
                           <\/p>\n
                            \n
                          1. Kod odraslih<\/strong>, koji su ve\u0107 izabrali svoj obiteljski i profesionalni \u017eivot, pitanje o na\u010dinu nasljedovanja Isusa utjecat \u0107e ponajprije na na\u010din kako \u017eive svoju <\/em>predanost da bi postigli duboku i postupnu preobrazbu svojih odnosa s drugima, svojih materijalnih sredstava i samih sebe. Ignacijanskim jezikom: odgovor na ovo pitanje vodi nas k dopuni ili obnovi na\u0161ega \u017eivota<\/em>.<\/li>\n<\/ol>\n
                             <\/p>\n
                              \n
                            1. Kod mladih<\/strong>, onih koji jo\u0161 nisu jasno definirali \u0161to \u017eele biti ili raditi, pitanje o na\u010dinu nasljedovanja Isusa ne\u0107e ih samo odvesti u nov na\u010din \u017eivljenja<\/em>, nego \u0107e im pomo\u0107i da slobodnije odlu\u010duju o svojim \u017eivotnim izborima <\/em>(da osnuju obitelj, da \u017eive u celibatu, sve\u0107eni\u010dkim ili vjerskim \u017eivotom, svoje zvanje).<\/li>\n<\/ol>\n
                               <\/p>\n
                                \n
                              1. Poziv je usko povezan s poslanjem. Kada kr\u0161\u0107anin produbljuje svoje prijateljske veze s Gospodinom, on mu povjerava poslanje. Poziv vu\u010de svoje podrijetlo od ulaska Boga u na\u0161 \u017eivot i potrebno je izvjesno vrijeme za preobrazbu na\u0161ih srdaca, vezuju\u0107i ih potpuno za Krista. Poslanje koje im je Krist povjerio jest duboka, trajna i rastu\u0107a \u010de\u017enja ro\u0111ena iz ovakve veze[13]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n
                                 <\/p>\n
                                  \n
                                1. \u010clanovi ZK\u017d-a prepoznaju svoj osobni poziv unutar Crkve u ovomu osobitom obliku kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. Takav specifi\u010dan poziv \u010dlanova ZK\u017d-a usko je povezan s rasu\u0111ivanjem o njihovu apostolskom poslanju, tj. vrsti slu\u017eenja koje je svaki kr\u0161\u0107anin pozvan pru\u017eiti Crkvi u evangelizaciji svijeta.<\/li>\n<\/ol>\n
                                   <\/p>\n
                                  Specifi\u010dnosti poziva u ZK\u017d-u<\/em><\/h3>\n
                                    \n
                                  1. Specifi\u010dnosti ZK\u017d poziva izra\u017eavaju univerzalan kr\u0161\u0107anski poziv putem tri glavna obilje\u017eja:<\/li>\n<\/ol>\n
                                    \u00a0<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n
                                    Ignacijanski poziv<\/strong><\/h4>\n
                                      \n
                                    1. Karizma i duhovnost ZK\u017d-a ignacijanskoga su karaktera. Tako su Duhovne vje\u017ebe<\/em> sv. Ignacija i specifi\u010dan izvor ove karizme i karakteristi\u010dno sredstvo duhovnosti ZK\u017d-a[14]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n
                                       <\/p>\n
                                        \n
                                      1. Op\u0107a na\u010dela<\/em> nagla\u0161avaju ignacijanski karakter ZK\u017d-a upotrebom izraza koji se odnose na iskustvo duhovnih vje\u017eba<\/em> ili na ignacijansku karizmu, u cijelomu tekstu. Ona nagla\u0161avaju sredi\u0161nju ulogu Isusa Krista. Njihovo izri\u010dito pozivanje na ignacijansko podrijetlo ZK\u017d na\u010dina postupanja i va\u017enost apostolskoga rasu\u0111ivanja <\/em>u otvaranju samoga sebe najpre\u010dim\/najhitnijim i univerzalnim pozivima Gospodina poja\u0161njavaju kako rasu\u0111ivanje treba postati normalan na\u010din odlu\u010divanja.<\/li>\n<\/ol>\n
                                         <\/p>\n
                                          \n
                                        1. ZK\u017d na\u010din \u017eivljenja oblikovan je obilje\u017ejima ignacijanske kristologije<\/em>: ozbiljan i jednostavan, u solidarnosti sa siromasima i onima koje je dru\u0161tvo odbacilo, integriranjem kontemplacije i djelovanja, u svim stvarima, \u017eive\u0107i \u017eivote ljubavi i slu\u017eenja unutar Crkve, uvijek u duhu rasu\u0111ivanja. Ova ignacijanska kristologija izvire iz kontemplacije o Utjelovljenju koje otkriva Isusovo poslanje. Ona izvire iz kontemplacije o Isusu, poslana od Oca da spasi svijet; koji osobno odabire ljude i poziva na suradnju, me\u0111u osobama koje se prepoznaju kao slabi i grje\u0161nici. Ona potje\u010de iz nasljedovanja Isusa, Vje\u010dnoga Kralja, koji se ‘oplijenio’[15]<\/sup><\/a> da bi \u017eivio \u017eivotom siroma\u0161tva i poniznosti te sjedinjena s njim u njegovoj muci i uskrsnu\u0107u kada snaga Duha Svetoga suobli\u010dava Crkvu tijelu Kristovu.<\/li>\n<\/ol>\n
                                           <\/p>\n
                                            \n
                                          1. Ignacijanska duhovnost tako\u0111er poja\u0161njava marijanski karakter <\/em>karizme ZK\u017d-a. Marijina uloga u Zajednici istovjetna je onoj u Duhovnim vje\u017ebama<\/em> i duhovnom iskustvu sv. Ignacija. Isusova Majka stalno je nazo\u010dna uz svoga Sina kao posrednik i nadahnu\u0107e te uzor odgovora na njegov poziv i suradnju s njim u njegovu poslanju.<\/li>\n<\/ol>\n
                                             <\/p>\n
                                              \n
                                            1. U svjetlu temeljnoga do\u017eivljavanja duhovnih vje\u017eba ZK\u017d svojom vizijom integrira vjeru i \u017eivot u svakoj dimenziji: osobnoj, dru\u0161tvenoj, profesionalnoj, politi\u010dkoj i crkvenoj.<\/li>\n<\/ol>\n
                                               <\/p>\n
                                                \n
                                              1. Duhovnost duhovnih vje\u017eba ja\u010da razlikovni karakter ovoga kr\u0161\u0107anskog poziva.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                 <\/p>\n
                                                  \n
                                                1. \u00ea Ignacijanski magis<\/em> odre\u0111uje stil na\u0161ega odgovora na sveop\u0107i poziv na svetost, tragaju\u0107i za “ve\u0107om slavom Bo\u017ejom”, nasljedovanjem Isusa Krista izbli\u017eega[16]<\/sup><\/a> putem “prikazanja ve\u0107e vrijednosti i va\u017enosti”[17]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                   <\/p>\n
                                                    \n
                                                  1. \u00ea Krist se \u0161tovi\u0161e otkriva u ignacijanskoj duhovnosti kao “\u010dovjek za druge” i nasljedovati ga zna\u010di slu\u017eiti svojoj bra\u0107i i sestrama. \u010clanovi ZK\u017d-a su kr\u0161\u0107ani koji “\u017eele nasljedovati Isusa Krista izbli\u017eega i sura\u0111ivati s njim na izgradnji Kraljevstva”[18]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                     <\/p>\n
                                                      \n
                                                    1. \u00ea Kona\u010dno, duhovne vje\u017ebe te stoga i na\u0161a duhovnost nagla\u0161avaju crkveno obilje\u017eje <\/em>apostolskoga slu\u017eenja. U mjeri u kojoj je to poslanje dobiveno od Krista, ono se prenosi posredovanjem Crkve. “Jedinstvo s Kristom vodi k jedinstvu s Crkvom u kojoj Krist ovdje i sada nastavlja svoje spasiteljsko poslanje”[19]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                       <\/p>\n
                                                        \n
                                                      1. Ignacijanski karakter ZK\u017d-a[20]<\/sup><\/a> i njegovih \u010dlanova izra\u017eava se u redovitoj provedbi ignacijanskoga na\u010dina molitve, ispita, vrednovanja i apostolskoga rasu\u0111ivanja (osobnoga i u zajednici) te \u010destim sudjelovanjem u sakramentima.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                        Zajedni\u010dki poziv<\/strong>[21]<\/sup><\/a><\/h4>\n
                                                         <\/p>\n
                                                          \n
                                                        1. \u010clanovi ZK\u017d-a \u017eive ignacijansku duhovnost u zajednici. Pomo\u0107 bra\u0107e i sestara, dionika istoga poziva, neophodan je za na\u0161 rast u vjernosti na\u0161emu pozivu i poslanju. Osim toga, sama zajednica je konstitutivni element apostolskoga svjedo\u010denja ZK\u017d-a.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                           <\/p>\n
                                                            \n
                                                          1. “Da bismo djelotvornije pripremili svoje \u010dlanove za apostolsko svjedo\u010denje i slu\u017eenje, posebice u svagdanjoj sredini, mi okupljamo u Zajednicu ljude koji osje\u0107aju ja\u010du potrebu ujediniti svoj ljudski \u017eivot \u2013 u svem njegovu opsegu \u2013 s puninom svoje kr\u0161\u0107anske vjere, u skladu s na\u0161om karizmom.”[22]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                             <\/p>\n
                                                            Lai\u010dki poziv <\/strong><\/h4>\n
                                                             <\/p>\n
                                                              \n
                                                            1. Op\u0107a na\u010dela definiraju ZK\u017d kao udrugu, ali ne laika nego vjernika: “Na\u0161u zajednicu \u010dine kr\u0161\u0107ani: mu\u0161karci i \u017eene, odrasli i mladi, svih dru\u0161tvenih stale\u017ea\u2026”[23]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                               <\/p>\n
                                                                \n
                                                              1. Me\u0111utim, sa zrelo\u0161\u0107u, u vrijeme trajnoga predanja, poziv u ZK\u017d specifi\u010dno je lai\u010dki, sa svojim ciljevima i zna\u010dajkama: “Nastojimo posti\u0107i to jedinstvo \u017eivota kao odgovor na poziv Krista Gospodina iz nutrine svijeta u kojemu \u017eivimo.”[24]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                 <\/p>\n
                                                                 Profil \u010dlana ZK\u017d-a <\/em><\/strong><\/h2>\n
                                                                 <\/p>\n
                                                                  \n
                                                                1. Poziv u ZK\u017d pretpostavlja odre\u0111ene uvjete, uglavnom one nu\u017ene za provedbu duhovnih vje\u017eba. Ova sposobnost prepoznaje se po zna\u010dajkama koje omogu\u0107uju pojedincu susret s Bogom. Za opis takve sposobnosti sv. Ignacije koristi izraz “tener subiecto”. Tener subiecto<\/em> ima dinami\u010dko zna\u010denje: pojedinac postupno postaje “subiecto” (raspolo\u017eiv) ili, naprotiv, neraspolo\u017eiv; mo\u017eemo napredovati ili nazadovati, no nikad nismo stati\u010dni, nikad ne ostajemo na istomu mjestu.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                   <\/p>\n
                                                                    \n
                                                                  1. Napomene[25]<\/sup><\/a> nam nude sliku odrasla egzercitanta. Ova je slika ponekad polazi\u0161te, a ponekad odredi\u0161te. To su minimalni uvjeti, koje je Ignacije ustanovio, da se osoba upusti u pustolovinu kao i, potpunije, u posljedicu takva pothvata. Drugim rije\u010dima, karakteristi\u010dna obilje\u017eja koja odre\u0111uju prikladna pojedinca trebaju na neki na\u010din biti nazo\u010dna od samoga po\u010detka. Ignacije je duhovne vje\u017ebe prilagodio svakom pojedincu, ali je istodobno preporu\u010dio da pitanje izbora ne treba staviti pred svakoga bez razlike. \u0160tovi\u0161e, u opisu egzercitanta i uvjeta potrebnih za provedbu duhovnih vje\u017eba Ignacije pretpostavlja da tko god po\u017eeli imati ovo iskustvo, \u017eeli povrh svega “ljubiti i slu\u017eiti Bo\u017eanskom Veli\u010danstvu”[26]<\/sup><\/a>. To su i razlikovna obilje\u017eja pojedinca najprikladnijega da postane \u010dlanom ZK\u017d-a.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                     <\/p>\n
                                                                      \n
                                                                    1. Ove osobne zna\u010dajke, koje trebaju na neki na\u010din biti nazo\u010dne od samoga po\u010detka ignacijanskog iskustva, mogu se uvrstiti u dvije kategorije.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      S ljudskoga stajali\u0161ta:<\/strong><\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 sposoban za suo\u010davanje sa stvarno\u0161\u0107u<\/em>, osjetljiv na dru\u0161tveni i politi\u010dki svijet u kojemu \u017eivi, sposoban za komunikaciju i slu\u017eenje drugima na odre\u0111en na\u010din<\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 s goru\u0107im \u010de\u017enjama <\/em>da vodi strastven i dinami\u010dan \u017eivot, \u010dak i ako su ovi ideali barem kratkotrajno pomije\u0161ani s osobnim ambicijama<\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 nije samozadovoljan <\/em>sa svojim malim svijetom, nego je spreman mijenjati svoja stajali\u0161ta i na\u010din \u017eivljenja.<\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      S obzirom na njihovo iskustvo Boga:<\/strong><\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 potaknut \u010de\u017enjom[27]<\/strong><\/sup><\/a><\/em> da susretne i nasljeduje Isusa Krista[28]<\/sup><\/a><\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 u ljubavi s Isusom i s njegovim poslanjem<\/em>, te\u017ee\u0107i k dubljem osobnom odnosu s njim koji \u0107e, bude li nu\u017eno, preusmjeriti i ispraviti njihove potrebe i te\u017enje te iscijeliti njihove rane i slabosti<\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 svjesnost o grje\u0161nosti<\/em>, ali Krist nas ljubi i odabrao nas je<\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 otvorenost prema potrebama drugih<\/em>, spremnost da im se slu\u017ei i na udru\u017eivanje sa svima koji nastoje izgraditi \u010dovje\u010dniji i bo\u017eanskiji svijet<\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                      \u00ad\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 svijest da smo odgovorni \u010dlanovi Crkve<\/em>, poistovje\u0107eni s njezinom porukom i predani njezinu poslanju.<\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                       Tra\u017eenje i nala\u017eenje svoga osobnog poziva u ZK\u017d-u<\/em><\/strong><\/h2>\n
                                                                       <\/p>\n
                                                                        \n
                                                                      1. Formacija laika treba ih dovesti do sve jasnijega otkri\u0107a njihova poziva i sve ve\u0107e spremnosti da ga \u017eive i da tako ispunjavaju svoje poslanje.[29]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                         <\/p>\n
                                                                          \n
                                                                        1. U procesu otkrivanja je li neki pojedinac pozvan u zajednicu ZK\u017d-a ili nije treba razmotriti dvije stvari. Prvo, je li osoba koja se nada \u017eivljenju toga poziva raspolo\u017eiva na prikladan na\u010din i, drugo, ako jest, kako se to mo\u017ee oja\u010dati i kako pomo\u0107i osobi da prepozna Bo\u017eji poziv da prigrli na\u010din \u017eivljenja u ZK\u017d-u. Ovi elementi procesa formacije u ZK\u017d-u u svezi poziva temelje se uglavnom na duhovnim vje\u017ebama.[30]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                           <\/p>\n
                                                                          Klju\u010dna uloga duhovnih vje\u017eba u rasu\u0111ivanju o pozivu<\/h3>\n
                                                                           <\/p>\n
                                                                            \n
                                                                          1. Rasu\u0111ivanje o odre\u0111enom pozivu u ZK\u017d-u obavlja se uglavnom tijekom duhovnih vje\u017eba gdje pojedinac, osim osnovnih perspektiva koje odre\u0111uju odabir kr\u0161\u0107anskoga na\u010dina \u017eivljenja, nalazi i etape rasu\u0111ivanja poziva.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                             <\/p>\n
                                                                              \n
                                                                            1. Duhovne vje\u017ebe su temeljne i bitne za \u017eivljenje ZK\u017d poziva. One su “izvor i osebujno sredstvo na\u0161e duhovnosti”.[31]<\/sup><\/a> Stoga ne mo\u017eemo razumjeti, a jo\u0161 manje \u017eivjeti ZK\u017d poziv bez iskustva duhovnih vje\u017eba.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                               <\/p>\n
                                                                                \n
                                                                              1. Na po\u010detku knjige Duhovne vje\u017ebe<\/em> sv. Ignacije odre\u0111uje \u0161to on smatra metodom kojom ga je Bog nadahnuo, zahvaljuju\u0107i kojoj mo\u017ee pomo\u0107i mnogima: “\u2026pod imenom duhovnih vje\u017eba razumijevamo sve na\u010dine ispitivanja savjesti, razmi\u0161ljanja, razmatranja, usmene i mislene molitve i drugih duhovnih \u010dina, kako \u0107emo to kasnije re\u0107i.”[32]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                 <\/p>\n
                                                                                  \n
                                                                                1. Za Ignacija duhovne vje\u017ebe su razli\u010diti na\u010dini ‘vje\u017ebanja’ duha. On opravdava svoju definiciju obrazlo\u017eenjem: “Jer, kao \u0161to su \u0161etanje, hodanje i tr\u010danje tjelesne vje\u017ebe, tako je i naziv \u2018duhovne vje\u017ebe\u2019 dan svakom na\u010dinu pripreme i odlu\u010divanja neke du\u0161e da se rije\u0161i svih nepo\u0107udnih navezanosti, tako da jednom kad ih se rije\u0161i takva osoba mo\u017ee tragati i na\u0107i Bo\u017eansku volju, sklona iskoristiti svoj \u017eivot za dobro du\u0161e.”<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                   <\/p>\n
                                                                                    \n
                                                                                  1. Stoga je za Ignacija jasno da ba\u0161 kao \u0161to tijelo, koje ne vje\u017eba, gubi svoju \u017eustrost i pokretljivost, tako je i s duhom kojemu tako\u0111er treba vje\u017eba da dade najbolje od sebe i zadovolji svoje najdublje \u010de\u017enje za ispunjenjem.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                     <\/p>\n
                                                                                      \n
                                                                                    1. Zajednica kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota, vjerna ignacijanskom duhu koji je nadahnjuje, \u017eeli da njezini \u010dlanovi budu \u017eustri duhom, vje\u017ebaju\u0107i se stalno u slu\u0161anju Bo\u017ejega poziva i spremno odgovaraju\u0107i na njega cijelim svojim bi\u0107em.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                       <\/p>\n
                                                                                        \n
                                                                                      1. Izvorno iskustvo potpunih duhovnih vje\u017eba, kako ih je zamislio sv. Ignacije, obuhva\u0107a razdoblje od oko mjesec dana, provedeno u \u0161utnji, razgovaraju\u0107i samo s voditeljem ili duhovnim pratiteljem. U tomu kontekstu egzercitant mo\u017ee do\u017eivjeti, prema Ignacijevu prijedlogu, razli\u010dite na\u010dine moljenja, preispitivanja samoga sebe i kontempliranja, razmi\u0161ljanja i time \u0107e se ‘okoristiti’, postaju\u0107i tako osjetljiv na ono \u0161to Gospodin \u017eeli u smislu poziva i apostolskoga djelovanja.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                         <\/p>\n
                                                                                          \n
                                                                                        1. Nakon \u010detiri tjedna duhovnih vje\u017eba, nakon \u0161to se suo\u010dio s \u010dinjenicom da je grje\u0161nik, ali i da ga, unato\u010d tome, Bog ljubi, egzercitant biva smje\u0161ten pred osobu Isusa Krista s kojim \u0107e nastaviti rasti u prisnosti, raspolo\u017eiv da bude i da \u010dini u svijetu ono \u0161to Isus jest i \u0161to \u010dini, \u010dak i prihva\u0107aju\u0107i posljedice toga.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                           <\/p>\n
                                                                                            \n
                                                                                          1. Jo\u0161 u Ignacijevo vrijeme, a u suvremenim uvjetima \u017eivljenja \u010dak i vi\u0161e, \u010desto nije mogu\u0107e, naro\u010dito laicima, ostvariti iskustvo duhovnih vje\u017eba u trideset dana. Iz toga razloga duhovne se vje\u017ebe mogu prilagoditi razli\u010ditim uvjetima svake osobe, podijeliti ih na po tjednima ili ih obavljati u svakodnevici, me\u0111utim ozbiljno, ne previdjev\u0161i nijedan korak Ignacijevih napomena. Ove vje\u017ebe, prilago\u0111ene po fazama ili obi\u010dnom \u017eivotu, doista jesu ignacijansko iskustvo.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                             <\/p>\n
                                                                                              \n
                                                                                            1. Nakon \u0161to se pro\u0111u i usvoje duhovne vje\u017ebe, glavni njihov plod jest nov stil \u017eivota. Ono \u0161to se \u017eivi tijekom \u010detiri tjedna \u2013 u smislu blizine Isusovoj osobi i njegova na\u010dina \u017eivljenja, u smislu u\u010denja kako da se razlikuju kretanja Duha u svakodnevnom \u017eivotu, u smislu postizanja “kontemplativnosti u akciji” \u2013 sve to preoblikuje stil \u017eivota doti\u010dne osobe pa ona biva i djeluje sve vi\u0161e prema \u017eeljama Gospodina za izgradnju njegova kraljevstva.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                               <\/p>\n
                                                                                                \n
                                                                                              1. ZK\u017d se nada da su njezini \u010dlanovi, ljudi molitve, u stanju slu\u0161ati Gospodinove \u017eelje i da su u stanju razlikovati izme\u0111u mnogih \u017eivotnih poziva najprikladnijih za izgradnju kraljevstva Bo\u017ejega. Stoga ZK\u017d stavlja na raspolaganje \u0161kolu duhovnih vje\u017eba koja je, prema Ignacijevu pismu Manuelu Mioni, “najbolje od onoga \u0161to sam bio u stanju smisliti, do\u017eivjeti i shvatiti u ovom \u017eivotu, kako radi pomaganja nekome da postigne najbolje \u0161to mo\u017ee, tako i \u0161to sam mogao dati prednost, pomo\u0107 i korist mnogim drugima”. [33]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                 <\/p>\n
                                                                                                  \n
                                                                                                1. Stoga za \u010dlanove ZK\u017d-a duhovne vje\u017ebe nisu iskustvo odabira koje treba ili ne treba do\u017eivjeti ili, koje kad se jednom pro\u0111e, spada u arhiv pro\u0161losti. One su osnovno, prepora\u0111aju\u0107e iskustvo, sastavni dio samoga poziva. To je, s druge strane, iskustvo kojemu \u0107e se uvijek trebati vra\u0107ati i \u010dije u\u010dinke na svaku osobu stalno iznova treba njegovati i obnavljati.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                   <\/p>\n
                                                                                                    \n
                                                                                                  1. Duhovne vje\u017ebe nisu iskustvo s kojim apostolski \u017eivot posti\u017ee svoj vrhunac, nego su radije po\u010detno, odlu\u010duju\u0107e iskustvo za osoban apostolski izbor koji osoba zatim \u017eivi cijeli svoj \u017eivot.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                     <\/p>\n
                                                                                                    Razine Bo\u017ejega poziva<\/strong><\/h3>\n
                                                                                                    \u00a0<\/strong><\/p>\n
                                                                                                    O\u010cEV <\/strong>poziv na \u017eivot: Divno je biti \u010dovjek<\/strong><\/p>\n
                                                                                                    \u00a0<\/strong><\/p>\n
                                                                                                      \n
                                                                                                    1. Kad nas Otac stvara, onda on zove nas, mu\u0161karce i \u017eene, da \u017eivimo potpuno na sliku Bo\u017eju[34]<\/sup><\/a>, da se plodimo i mno\u017eimo, da napunimo zemlju i zagospodarimo njome te da prepoznamo temeljno dobro u svim stvarima. Kona\u010dno, Novi zavjet otkriva svu divotu ljudskoga bi\u0107a koje je, stvoreno u Kristu, pozvano na bo\u017eanski \u017eivot u zajedni\u0161tvu s Ocem, preko Sina, u Duhu ljubavi.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                       <\/p>\n
                                                                                                        \n
                                                                                                      1. Na\u010delo i temelj <\/em>podsje\u0107aju nas da smo pozvani na dijalog, prepoznavanje darova i Bo\u017eje nazo\u010dnosti u svemu \u2013 u zdravlju i u bolesti, bogatstvu i siroma\u0161tvu \u2013 i odgovoriti poput Isusa, s veli\u010danjem, po\u0161tovanjem i slu\u017eenjem.[35]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                         <\/p>\n
                                                                                                          \n
                                                                                                        1. Prvi tjedan <\/em>vodi nas k suo\u010davanju s Bo\u017ejim planom za nas i sa stvarno\u0161\u0107u grijeha i smrti, razlikovnih obilje\u017eja na\u0161ega osobnog i kolektivnog postojanja. U dijalogu milosti spoznajemo i skru\u0161eno priznajemo svoju grje\u0161nost i zatim, puni povjerenja i zahvalnosti, primamo opro\u0161tenje od Boga koji nas spa\u0161ava preko Isusa Krista. Iskustvo ljubavi Kristove, koji je umro na kri\u017eu da bi nam dao nov \u017eivot u svom Duhu, poziva egzercitante da se upitaju: \u0160to mogu u\u010diniti za Krista? i nastaviti tako u Drugi tjedan.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                           <\/p>\n
                                                                                                            \n
                                                                                                          1. Svakoga dana produljujemo ovaj \u017eivi dijalog s ispitivanjem savjesti <\/em>kada prepoznajemo dobro\u010dinstva primljena u stvarima, ljudima i doga\u0111ajima.[36]<\/sup><\/a>To je na\u010din \u017eivljenja dan za danom kontemplacije Kako posti\u0107i ljubav<\/em> koja nas poti\u010de da se pitamo “\u2026za unutarnju spoznaju svih dobro\u010dinstava koje sam primio, od Boga da ih… da uzmognem u svemu uzvratiti tu ljubav i slu\u017eiti njegovu Bo\u017eanskom Veli\u010danstvu”.[37]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                             <\/p>\n
                                                                                                             Isus Krist <\/strong>nas zove k sebi, da ga nasljedujemo<\/strong><\/p>\n
                                                                                                            \u00a0<\/strong><\/p>\n
                                                                                                              \n
                                                                                                            1. Iskustvo da nas Krist spa\u0161ava i osloba\u0111a od ropstva grijehu[38]<\/sup><\/a> budi u nama \u010de\u017enju za potpunim predanjem tako da mu slu\u017eimo i slu\u0161amo njegov poziv na suradnju, u izgradnji njegova kraljevstva.[39]<\/sup><\/a> Zapravo, Vje\u010dni Kralj nas zove da ostanemo i radimo s njim, da ga nasljedujemo u njegovoj patnji i slavi. Ostati s Isusom i nasljedovati ga u radu na uspostavi njegova kraljevstva jest jedan i nedjeljiv izbor. Nasljedovati Gospodina zna\u010di htjeti bolje ga upoznati, gorljivije ljubiti i slijediti ga izbli\u017eega u njegovu poslanju.[40]<\/sup><\/a> To je cilj svih kontemplacija u duhovnim vje\u017ebama.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                               <\/p>\n
                                                                                                                \n
                                                                                                              1. Ovaj izbor za Krista i za suradnju za njegovo kraljevstvo zna\u010di, u ignacijanskoj duhovnosti, odabir cjelokupnoga Krista. Znati, ljubiti i slu\u017eiti njegovoj bra\u0107i i sestrama \u2013 to zna\u010di gorljivije ljubiti i nasljedovati Krista izbli\u017eega koji jest “istinski \u017eivot”.[41]<\/sup><\/a> Valja ga tako\u0111er veli\u010dati (sve mu podlo\u017eiti) i doprinijeti pomirenju svega s njim i u njemu pa da Otac mo\u017ee biti sve u svemu.[42]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                 <\/p>\n
                                                                                                                  \n
                                                                                                                1. ZK\u017d je potpuno pro\u017eet ovim velikim izborom: s \u010de\u017enjom za nasljedovanjem Isusa Krista izbli\u017eega i suradnjom s njim u izgradnji njegova kraljevstva.[43]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                   <\/p>\n
                                                                                                                  DUH SVETI<\/strong> nas usmjerava k sve ve\u0107oj vjernosti u nasljedovanju Krista<\/strong><\/p>\n
                                                                                                                   <\/p>\n
                                                                                                                    \n
                                                                                                                  1. Ignacije je bio takav da je volio u\u010diti iz iskustva. Njegova duhovnost se ne temelji na apstraktnim na\u010delima savr\u0161enstva, nego na konkretnosti Boga, bliskoga i transcendentnoga, kojega do\u017eivljavamo u \u017eivotu. Sudionici u duhovnih vje\u017ebama trebaju se pripremiti za dono\u0161enje najva\u017enije odluke, “nala\u017eenja onoga statusa \u017eivota koji nam je Bog, na\u0161 Gospodin, predlo\u017eio”[44]<\/sup><\/a>, pomo\u0107u veoma konkretne metodologije: kontemplacije o Kristovu \u017eivotu. Istodobno valja biti pozoran i budan glede vlastitih osje\u0107aja i nutarnjih previranja putem kojih Duh Sveti govori i poti\u010de.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                     <\/p>\n
                                                                                                                      \n
                                                                                                                    1. Iskustvo duhovne utjehe i suho\u0107e te razlikovanja duhova[45]<\/sup><\/a> tako\u0111er igra temeljnu ulogu u ignacijanskom odabiru. Niz meditacija i pravila za odabir[46]<\/sup><\/a> ima za cilj razjasniti ova iskustva i tako nas dovesti do rasu\u0111ivanja. Me\u0111utim, oni se uvijek bave stvarnim iskustvima, a ne apstraktnim \u017eeljama jer je Ignacije zadovoljan samo ako “Stvoritelj neposredno saobra\u0107a sa svojim stvorenjem, a stvorenje sa svojim Stvoriteljem i Gospodinom”.[47]<\/sup><\/a><\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                       <\/p>\n
                                                                                                                      Faze u rasu\u0111ivanju o pozivu<\/strong><\/p>\n
                                                                                                                       <\/p>\n
                                                                                                                        \n
                                                                                                                      1. Ignacije govori o tome da trebamo zdravo i dobro “odabrati svoj \u017eivotni stale\u017e i na\u010din \u017eivljenja”. Taj “odabir” treba biti slobodan i velikodu\u0161an odgovor s na\u0161e strane na Bo\u017eji “zov na poziv”. Ignacije nam pokazuje put da se iznutra stavimo na raspolaganje, da slu\u0161amo Bo\u017eji poziv i kako da se vladamo ovisno o na\u010dinu na koji se Bog o\u010dituje.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                         <\/p>\n
                                                                                                                          \n
                                                                                                                        1. Mo\u017eemo razlikovati izme\u0111u dva cilja:<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                           <\/p>\n
                                                                                                                          \u00ea\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 razlikovanje “\u017eivotnoga stale\u017ea”: \u017eivjeti kao laik (u ZK\u017d-u ili negdje drugdje), sve\u0107enstvo ili vjerski \u017eivot<\/p>\n
                                                                                                                           <\/p>\n
                                                                                                                          \u00ea\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 razlikovanje “na\u010dina \u017eivljenja”.[48]<\/sup><\/a> Klju\u010dni element u ovomu rasu\u0111ivanju jest odnos izme\u0111u osobe i mogu\u0107ih konteksta \u017eivljenja te osobe: obitelj, prijatelji, zajednica, studij ili rad… Nije svaki kontekst prikladan za osobni rast niti za rast u slobodi potrebnoj za razlikovanje stilova \u017eivljenja. Trebamo olak\u0161ati to rasu\u0111ivanje o stilovima \u017eivljenja koji poti\u010du rast. \u010cesto dolazi do zastoja u razvoju radi nedostatka pa\u017enje u prvim etapama razvoja.<\/p>\n
                                                                                                                           <\/p>\n
                                                                                                                            \n
                                                                                                                          1. Rasu\u0111ivanje o pozivu je proces koji se odvija u fazama i koji je neophodno slijediti i razumjeti. Ove faze nisu pravocrtne, nego je me\u0111u njima dinami\u010dko kretanje milosti i slobode.<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                             <\/p>\n
                                                                                                                              \n
                                                                                                                            1. Najprije moramo biti u odgovaraju\u0107em stanju <\/em>(raspolo\u017eenju<\/em>), usvajanjem odre\u0111enih duhovnih stavova koji su preduvjeti za dobar odabir:<\/li>\n<\/ol>\n
                                                                                                                               <\/p>\n